Prijava

Dijeli

Natrag na blog

Agencije za zapošljavanje u Hrvatskoj, Europi i svijetu

Agencije za zapošljavanje prisutne su s nama već više od 100 godina i neizostavna su komponenta u suvremenom poretku tržišta rada. Ono što je krajem 19. stoljeća prilikom pojave prvih agencija za zapošljavanje djelovalo kao nedefinirani pravac novonastale grane poslovanja, danas je zauzelo snažne temelje u modernom poslovnom svijetu i prema svim prognozama nema tendenciju zaustaviti svoj rast usprkos COVID-19 pandemiji i njome uzrokovanoj ekonomskoj krizi.

Agencije za zapošljavanje prisutne su s nama već više od 100 godina i neizostavna su komponenta u suvremenom poretku tržišta rada. Ono što je krajem 19. stoljeća prilikom pojave prvih agencija za zapošljavanje djelovalo kao nedefinirani pravac novonastale grane poslovanja, danas je zauzelo snažne temelje u modernom poslovnom svijetu i prema svim prognozama nema tendenciju zaustaviti svoj rast.


 


Promjena pristupa traženja posla od strane posloprimaca se odvija u gotovo svim područjima poslovnih, ali i profesionalnih usluga, pa je tako danas 79% agencijskih radnika (privremeno zapošljavanje) zaposleno na puno radno vrijeme – gotovo jednako kao i ostatak radne snage. Točne podatke zbog kompleksnosti kategoriziranja teško je odrediti, no procjenjuje se da europsko tržište rada generira 43% globalnih prihoda za segment privremenog zapošljavanja, i 13% radne snage od ukupnog broja agencijskih zaposlenika.


 


Hrvatska samo geografski pripada jednom od najvećih svjetskih tržišta u vidu Europe u kojoj su posljednjih 20 godina atipični oblici rada narasli s 8% na 14%. Domaće tržište snažno kaska za prosjekom razvijenih država starog kontinenta (Njemačka 25% -> 33%, Francuska 16% -> 25%). U pojedinim razvijenim zapadnim zemljama postotak radnika koji su zaposleni preko agencija za privremeno zapošljavanje veći je i do 10 puta nego u Hrvatskoj, što govori da je domaće tržište agencijskog rada usprkos kontinuiranom rastu posljednjih godina još uvijek u raskoraku s vodećim ekonomijama. Prognoze ukazuju da će tržište i dalje rasti, konsolidirati se i razvijati sukladno novim trendovima koji su već vidljivi u razvijenijim zemljama.


 


Prenosimo grafove WEC-a (International Confederation of Private Employment Agencies) uz kratki pregled svjetskog i europskog agencijskog poslovanja:


 



Graf.1 – Ukupan broj zaposlenika u agencijskom radu


 


Očito, najviše radnika preko agencija za zapošljavanje je iz Indije, SAD-a i Europe. U Indiji je 85% klijenata izjavilo kako koristi te ima i dalje namjeru koristiti agencije za zapošljavanje. Razlog tome je između ostalog i rast poslova na području informacijskih tehnologija i ostalih grana poslovanja gdje se tradicionalno koriste agencije za zapošljavanje zbog naravi posla i teškog pronalaska dostupnih talenata. Europa kao tržište s preko 746 mil. ljudi je uz SAD pri samom vrhu krugova agencijskog utjecaja. Tržište je regulirano Europskom Direktivom o radu putem agencija za privremeno zapošljavanje 2008/104 (kombinacija modela iz različitih pravnih sustava država članica i predstavlja kompromisno rješenje). Sadržaj Direktive je dvostran: socijalnopolitičke naravi, te u vezi s politikom aktivnog zapošljavanja. EU već dulji niz godina inzistira na tzv. „Flexicurity” sustavu u kojem se potencira dodatna fleksibilnost zaposlenja, mobilnost radnika, promjena posla i brz pronalazak novog zaposlenja. Razvoj instituta rada putem agencija za privremeno zapošljavanje u Europi su među prvima uvele Nizozemska (1965.) i Danska (1968.). Usporedbe radi, agencijski rad u Hrvatskoj svoje početke doživio je prije otprilike 15 godina.


 



Sl.2 – Penetracijska rata agencijskog rada


 


 


U EU-u prema podacima Međunarodnog udruženja agencija, agencije sudjeluju okvirno s oko 1,6% od ukupnog broja zaposlenih, dok je u Hrvatskoj taj postotak ispod 0,5%. Za prvo mjesto posljednjih godina nadmeću se tradicionalno snažno Ujedinjeno Kraljevstvo i Australija, a slijede ih Nizozemska, SAD i Njemačka. Zastupljenost agencija za zapošljavanje u pojedinim državama ovisi i o raznolikosti normalizacije pravnog okvira za troškove registracije agencija. Tako s jedne strane imamo visoke troškove registracije na primjeru Francuske, te jako niske na primjeru Ujedinjenog Kraljevstva. Činjenica da niski troškovi dopuštaju da se poslom bave i male i srednje tvrtke između ostalog objašnjava visok udio agencija u toj zemlji.


 



Sl.3 – postotak globalnog godišnjeg prihoda od prodaje u postotcima (privremeno zapošljavanje)


 


 


Agencijski rad i domena HR usluga pružili su pristup tržištu rada za 71,9 milijuna ljudi. Najznačajnija tržišta su Indija (27,8 milijuna radnika), SAD (14,6 milijuna) i Kina (8,1 milijuna). Europa zastupa oko 11,3 milijuna radnika. Za većinu zemalja to predstavlja umjereni godišnji rast.


Globalna penetracijska rata agencijskog rada bilježi rast od 1,6%, dok neka od uspostavljenijih tržišta, uključujući SAD, Japan i nekoliko europskih zemalja pokazuju i veću stopu rasta. Agencijsko tržište rada europskih država nastavlja sa stabilnim rastom, u prvom redu Italija, Nizozemska, Belgija i Poljska.


 


Najnovije ekonomsko izvješće Svjetske konfederacije za zapošljavanje ukazuje kako je pandemija Covid-19 zaustavila rast koji je industrija proživljavala posljednjih par godina. U 2019. godini globalni sektor privatnih agencija za zapošljavanje je vrijedio 495 mlrd. € - porast od 5% u usporedbi s prethodnom godinom - dok je prva polovica 2020. već pokazala pad od 18% u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.


 


I tradicionalno snažno uporište agencijskog rada, Europu, je značajno pogodila pandemija Covid-19 i gospodarska kriza koju je pokrenula. Predpandemijski vremenski interval još je uvijek zabilježio rast od 1,4% na devet najvećih europskih tržišta, iako se mogu uočiti velike razlike među dotičnim zemljama.


Tehnološki napredci, demografske promjene, rapidna urbanizacija, omjer moći ekonomskih snaga, nedostatak resursa i klimatske promjene svakako će odigrati značajnu ulogu u kreiranju uloge agencijskog rada u budućnosti. No navedeni globalni utjecaji nisu vezani isključivo za domenu ljudskih potencijala, već za svijet općenito.

12.01.2022

MOTIVACIJA NA RADNOM MJESTU- Kako potencirati ono najbolje iz sebe kad jednostavno niste svoji

THINK LIKE A PROTON, ALWAYS POSITIVE i ostale mantre sa društvenih mreža Teško je biti potpuno motiviran svaki dan. Svakodnevna motivacija kroz sva aktivna života polja je jednaka podvizima Don Qijota protiv vjetrenjača. Pokušaji da budete visokomotivirani u svakom zadatku, projektu ili kroz čitavi karijerni put ponekad se mogu činiti kao da sami sebe za kosu izvlačite iz živog pijeska. Večina nas ima prirodnu odbojnost prema upornom trudu i lažnom nabrijanom pozitivnom stavu koje nijedan inspirativni quote, ružičasti LinkedIn testimonial ili ogromna količina kofeina ne mogu izvuči iz nas. Ok, dovoljno slikovitih opisa. Ali, učinkovita samomotivacija jedna je od glavnih osobina koja razlikuje profesionalce s visokim postignućima od svih ostalih. Pa kako ostvariti motivaciju čak i kada vam se ne zaista ne da? U određenoj mjeri, motivacija je osobna stvar. Ono što pokreće jednu osobu, na drugu neće imati nikakav učinak. Neki pojedinci jednostavno imaju nešto više inicijative i upornosti od drugih. Stručnjaci su identificirali nekoliko opcija i strategija koje mogu biti učinkovite za većinu nas. Bilo da pokušavate smršavjeti, uštediti za stan ili mirovinu ili sprovesti veliki projekt na poslu, ove smjernice bi vas trebale držati iznad vode. Ako ste podbacili i niste uspjeli postići relativno dostižan cilj zbog odgađanja ili nedostatka predanosti, nastavite čitati dalje.

13.12.2021

Gdje su nestale prijave i kandidati?

Prava istina zašto je danas nemoguće zaposliti odgovarajuću kvalitetu i kvantitetu radne snage.

09.11.2021

KAKO DOBITI KVALITETNE LIDERE

Selekcija na temelju znanja i vještina, mogla bi okrenuti sadašnje stereotipne postavke kako biramo one na vrhu.