Agencije za zapošljavanje prisutne su s nama već više od 100 godina i neizostavna su komponenta u suvremenom poretku tržišta rada. Ono što je krajem 19. stoljeća prilikom pojave prvih agencija za zapošljavanje djelovalo kao nedefinirani pravac novonastale grane poslovanja, danas je zauzelo snažne temelje u modernom poslovnom svijetu i prema svim prognozama nema tendenciju zaustaviti svoj rast.
Promjena pristupa traženja posla od strane posloprimaca se odvija u gotovo svim područjima poslovnih, ali i profesionalnih usluga, pa je tako danas 79% agencijskih radnika (privremeno zapošljavanje) zaposleno na puno radno vrijeme – gotovo jednako kao i ostatak radne snage. Točne podatke zbog kompleksnosti kategoriziranja teško je odrediti, no procjenjuje se da europsko tržište rada generira 43% globalnih prihoda za segment privremenog zapošljavanja, i 13% radne snage od ukupnog broja agencijskih zaposlenika.
Hrvatska samo geografski pripada jednom od najvećih svjetskih tržišta u vidu Europe u kojoj su posljednjih 20 godina atipični oblici rada narasli s 8% na 14%. Domaće tržište snažno kaska za prosjekom razvijenih država starog kontinenta (Njemačka 25% -> 33%, Francuska 16% -> 25%). U pojedinim razvijenim zapadnim zemljama postotak radnika koji su zaposleni preko agencija za privremeno zapošljavanje veći je i do 10 puta nego u Hrvatskoj, što govori da je domaće tržište agencijskog rada usprkos kontinuiranom rastu posljednjih godina još uvijek u raskoraku s vodećim ekonomijama. Prognoze ukazuju da će tržište i dalje rasti, konsolidirati se i razvijati sukladno novim trendovima koji su već vidljivi u razvijenijim zemljama.
Prenosimo grafove WEC-a (International Confederation of Private Employment Agencies) uz kratki pregled svjetskog i europskog agencijskog poslovanja:
Graf.1 – Ukupan broj zaposlenika u agencijskom radu
Očito, najviše radnika preko agencija za zapošljavanje je iz Indije, SAD-a i Europe. U Indiji je 85% klijenata izjavilo kako koristi te ima i dalje namjeru koristiti agencije za zapošljavanje. Razlog tome je između ostalog i rast poslova na području informacijskih tehnologija i ostalih grana poslovanja gdje se tradicionalno koriste agencije za zapošljavanje zbog naravi posla i teškog pronalaska dostupnih talenata. Europa kao tržište s preko 746 mil. ljudi je uz SAD pri samom vrhu krugova agencijskog utjecaja. Tržište je regulirano Europskom Direktivom o radu putem agencija za privremeno zapošljavanje 2008/104 (kombinacija modela iz različitih pravnih sustava država članica i predstavlja kompromisno rješenje). Sadržaj Direktive je dvostran: socijalnopolitičke naravi, te u vezi s politikom aktivnog zapošljavanja. EU već dulji niz godina inzistira na tzv. „Flexicurity” sustavu u kojem se potencira dodatna fleksibilnost zaposlenja, mobilnost radnika, promjena posla i brz pronalazak novog zaposlenja. Razvoj instituta rada putem agencija za privremeno zapošljavanje u Europi su među prvima uvele Nizozemska (1965.) i Danska (1968.). Usporedbe radi, agencijski rad u Hrvatskoj svoje početke doživio je prije otprilike 15 godina.
Sl.2 – Penetracijska rata agencijskog rada
U EU-u prema podacima Međunarodnog udruženja agencija, agencije sudjeluju okvirno s oko 1,6% od ukupnog broja zaposlenih, dok je u Hrvatskoj taj postotak ispod 0,5%. Za prvo mjesto posljednjih godina nadmeću se tradicionalno snažno Ujedinjeno Kraljevstvo i Australija, a slijede ih Nizozemska, SAD i Njemačka. Zastupljenost agencija za zapošljavanje u pojedinim državama ovisi i o raznolikosti normalizacije pravnog okvira za troškove registracije agencija. Tako s jedne strane imamo visoke troškove registracije na primjeru Francuske, te jako niske na primjeru Ujedinjenog Kraljevstva. Činjenica da niski troškovi dopuštaju da se poslom bave i male i srednje tvrtke između ostalog objašnjava visok udio agencija u toj zemlji.
Sl.3 – postotak globalnog godišnjeg prihoda od prodaje u postotcima (privremeno zapošljavanje)
Agencijski rad i domena HR usluga pružili su pristup tržištu rada za 71,9 milijuna ljudi. Najznačajnija tržišta su Indija (27,8 milijuna radnika), SAD (14,6 milijuna) i Kina (8,1 milijuna). Europa zastupa oko 11,3 milijuna radnika. Za većinu zemalja to predstavlja umjereni godišnji rast.
Globalna penetracijska rata agencijskog rada bilježi rast od 1,6%, dok neka od uspostavljenijih tržišta, uključujući SAD, Japan i nekoliko europskih zemalja pokazuju i veću stopu rasta. Agencijsko tržište rada europskih država nastavlja sa stabilnim rastom, u prvom redu Italija, Nizozemska, Belgija i Poljska.
Najnovije ekonomsko izvješće Svjetske konfederacije za zapošljavanje ukazuje kako je pandemija Covid-19 zaustavila rast koji je industrija proživljavala posljednjih par godina. U 2019. godini globalni sektor privatnih agencija za zapošljavanje je vrijedio 495 mlrd. € - porast od 5% u usporedbi s prethodnom godinom - dok je prva polovica 2020. već pokazala pad od 18% u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.
I tradicionalno snažno uporište agencijskog rada, Europu, je značajno pogodila pandemija Covid-19 i gospodarska kriza koju je pokrenula. Predpandemijski vremenski interval još je uvijek zabilježio rast od 1,4% na devet najvećih europskih tržišta, iako se mogu uočiti velike razlike među dotičnim zemljama.
Tehnološki napredci, demografske promjene, rapidna urbanizacija, omjer moći ekonomskih snaga, nedostatak resursa i klimatske promjene svakako će odigrati značajnu ulogu u kreiranju uloge agencijskog rada u budućnosti. No navedeni globalni utjecaji nisu vezani isključivo za domenu ljudskih potencijala, već za svijet općenito.