Što je burn out sindrom i kako ga prepoznati?

U našem užurbanom svijetu stres je postao dio života koji doživljavamo svakodnevno. Razlozi za taj stres su mnogobrojni krenuvši od privatnog života i završno poslovnim. Za početak moramo razlučiti što znači pozitivan, a što negativan stres. 

Tjelovježba, planinarenje, trčanje i slične aktivnosti se smatraju pozitivnim stresom i pozitivno utječu na naše mentalno i fizičko zdravlje. 

Dok dugotrajno izlaganje stresu, izazovni zadaci na poslu, svakodnevni naporni rad i loš odnos s kolegama dovodi nas do simptoma izgaranja to jest burn out sindromu. 

Što je burn out sindrom? 

Burn out sindrom je stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovano dugotrajnim stresom i preopterećenjem, obično na radnom mjestu. 

Karakteriziraju ga iscrpljenost, distanciranje od obaveza i smanjenje profesionalnih sposobnosti. (World Health Organization, 2019). 

Za razliku od stresa, burn out sindrom karakterizira emocionalna iscrpljenost i češće se pojavljuje kod osoba koje se bave poslovima u kojima puno surađuju s drugim ljudima. 

Osjećaj iscrpljenosti konstantno prati osobu kroz bilo koje poslove koja ista obavlja. Svaka situacija si čini napetijom nego što zapravo je. 

Izgaranje se manifestira kroz različite simptome koji mogu obuhvatiti emocionalnu, fizičku i mentalnu iscrpljenost, kao i negativne promjene u ponašanju, mišljenju i sposobnostima. 

Ove manifestacije obično se javljaju postepeno, tijekom dužeg vremenskog perioda, i mogu ozbiljno uticati na svakodnevni život i profesionalne sposobnosti (Maslach, 2006). 

Manifestacije burnouta:

Emocionalna iscrpljenost:

• Osobe se osjećaju prazno, iscrpljeno, bez energije
• Postoji gubitak entuzijazma i motivacije za obavljanje uobičajenih zadataka
• Često se osjećaju bespomoćno, anksiozno ili depresivno

Depersonalizacija (emocionalno distanciranje):

• Radnici postaju ravnodušni ili čak cinici prema svojim kolegama, klijentima ili pacijentima
• Osobe često razvijaju negativan stav prema ljudima sa kojima rade i gube osjećaj empatije

Smanjenje profesionalnih sposobnosti:

• Osobe sa burnout-om doživljavaju pad u produktivnosti i kvalitetu rada
• Osjećaju da im je teško da donose odluke, da se koncentriraju, ili da rješavaju probleme kao što su to radile pre nego što su doživjele burnout

Fizički simptomi:

• Problemi sa snom (nesanica ili prekomjerno spavanje)
• Glavobolje, bolovi u mišićima, probavne smetnje
• Slab imunitet, česte bolesti, iscrpljenost

Kognitivne i ponašajne promjene:

• Poteškoće u koncentraciji i donošenju odluka
• Gubitak interesa za aktivnosti koje su prije bile zadovoljavajuće
• Povećanje izbjegavanja odgovornosti i obaveza

12 znakova kako prepoznati burn out na vrijeme? 

U nastavku donosimo 12 faza burnout-a pomoću kojih možete svojevremeno prepoznati i djelovati na prve simptome izgaranja. 

Američki psiholog Herbert Freudenberger opisao svih 12 faza i po njemu burn out nije nešto što se događa preko noći, već postepeni proces koji se razvija kroz te faze, a svaka faza označava sve ozbiljniji nivo emocionalne i fizičke iscrpljenosti. 

1. Prekomjerni entuzijazam
Na početku, osoba se pokazuje izuzetno angažiranom i entuzijastičnom. Osjeća se kao da je sposoban za bilo što, često preuzimajući previše odgovornosti i obaveza.

2. Povećana odgovornost
Osoba počinje da prepoznaje vrijednost svojih postignuća, te preuzima više obaveza i odgovornosti, želeći dokazati svoju vrijednost. Počinje raditi duže i teže, pretrpavajući se zadacima.

3. Neposredni stres
Početni simptomi stresa počinju da se javljaju. Osoba se osjeća pod sve većim pritiskom i stresom, ali nastavlja da vjeruje da je u stanju da se nosi s tim.

4. Negiranje problema
Osoba ignorira simptome stresa, prepoznajući ih, ali vjeruje da nisu ozbiljni i da će se sami riješiti. Nastavlja previše ulagati u posao ili obaveze.

5. Povećani nivo stresa
Stres postaje intenzivniji. Osoba se osjeća frustrirano, anksiozno i nesigurno. U ovoj fazi može početi osjećati preopterećenost, ali se još uvijek trudi da sve zadatke obave.

6. Povećano povlačenje od drugih
U ovoj fazi počinje se javiti distanciranje od drugih ljudi. Osoba postaje povučena, manje se angažira u društvenim ili profesionalnim aktivnostima, te gubi interes za međuljudske odnose.

7. Gubitak kreativnosti
Kreativnost opada, a osoba postaje manje produktivna. Počinje osjećati da više ne može doprinositi novim idejama ili rješenjima, te da su svi napori uzaludni.

8. Emocionalno distanciranje
Osoba se povlači u sebe i razvija negativan stav prema drugima, posebno prema kolegama ili korisnicima usluga. Počinje da ih doživljava kao problem, umjesto da se fokusira na rješavanje problema.

9. Fizička iscrpljenost
Fizička iscrpljenost postaje evidentna, sa simptomima kao što su umor, nesanica, problemi s koncentracijom i opći pad energije. U ovoj fazi, tijelo počinje pokazivati jasne znakove preopterećenosti.

10. Smanjenje produktivnosti
Osoba više nije u stanju obavljati zadatke s istom efikasnošću kao prije. Produktivnost opada, a zadaci koji su nekada bili jednostavni postaju previše zahtjevni.

11. Povećanje depresivnih simptoma
Depresija i pesimizam počinju dominirati. Osoba osjeća da su napori uzaludni i da ne može pobjeći od stresa. Postaje pesimistična u vezi sa svojim radom i životom općenito.

12. Potpuna emocionalna i fizička iscrpljenost (burnout)
Na kraju, osoba doseže potpunu iscrpljenost, gubi svaki interes za posao i svakodnevne aktivnosti. Može se javiti potpuni gubitak motivacije, depresija i povlačenje iz društvenog života. U ovoj fazi, osoba je potpuno iscrpljena i teško se vraća na normalnu razinu funkcionalnosti.

Kako si pomoći? 

Osim da na vrijeme prepoznamo znakove izgaranja, trebamo i djelovati na njih. 

Za početak potrebno je poznavati vlastitu granicu i na vrijeme reći ne bilo to za uzimanje dodatnog posla ili za rad prekovremeno. Trebamo se naučiti prepoznavati i označavati svoje granice te ne "skakati preko glave", ako nije potrebno. 

Promijenite okolinu na sadašnjem poslu

Probajte popričati s nadređenima da li postoji mogućnost rada od kuće barem jednom tjedno. Napravite više kraćih pauza za vrijeme svog rada i izađite na zrak, napravite kavu/čaj ili popričajte s kolegama iz drugog ureda. 

Odvojite vrijeme za sebe kroz različite aktivnosti

U slučaju da radite fizički zahtjevan posao pronađite si vrstu odmora koja bi bila više pasivna, primjerice pogledajte seriju koju već dugo odgađate, započnite čitati novu knjigu, meditirajte i slično. 

Ako Vaš posao je više pasivan, puno sjedite za vrijeme posla i gledate u ekran za Vas odmor treba biti aktivan: šetnje, planinarenje, druženje s prijateljima, trening i slično. 

Na kraju svakako potražite stručnu pomoć, pogotovo ako ste primijetili da simptome se pogoršavaju i „tips and tricks“ više ne pomažu. Potičemo Vas da pričate o svojim problemima i svom stanju sa psihologom. 

Također, zatražite pomoć svojih bližnjih, otvorite se ljudima kojima vjerujete. Zapostavljanje liječenja ili ignoriranje simptoma burn out-a može dovesti i do ozbiljnih poteškoća i znatno smanjiti kvalitetu života i zdravlja. 

Izvori i literatura: 

Freudenberger, H. J. (1974). Staff burn-out. Journal of Social Issues, 30(1), 159-165.
https://doi.org/10.1111/j.1540-4560.1974.tb00706.x

Maslach, C., & Leiter, M. P. (2008). Early predictors of job burnout and engagement. Journal of Applied Psychology, 93(3), 498–512.

World Health Organization. (2019). Burn-out an "occupational phenomenon": International Classification of Diseases. World Health Organization. https://www.who.int/news/item/28-05-2019-burn-out-an-occupational-phenomenon

https://www.kakosi.hr/2020/07/24/burnout/

https://poliklinika-mazalin.hr/blog/burn-out-sindrom-sto-kada-mi-je-svega-previse/