Intervju sa Seiffeddine Younsi - stanje IT-a u Hrvatskoj

Svi oni čine stupove poslovanja HR tvrtke, a svojim profesionalnim pristupom grade našu korporativnu reputaciju, stvaraju zadovoljne klijente, ali i vode kandidate kroz procese selekcije i zapošljavanja koji uglavnom nisu tako jednostavni.

Danas vam predstavljamo dugogodišnjeg člana našeg IT odjela, Seifeddine Younsi ili Seif kako ga interno zovemo.

Upoznajte Seiffedinea - voditelja IT tima u Manpoweru Hrvatska

Podrijetlom iz Tunisa, ovaj školovani grafički dizajner i turistički vodič, poliglot sa znanjem sedam jezika (arapski, hrvatski, engleski, francuski, njemački, talijanski i španjolski), te dokazano vrhunski regruter, vlada lokalnim i, zbog digitalizacije širim IT tržištem u posljednje četiri godine.

Njegova stručnost i uspjeh leže u usmjeravanju i podučavanju kandidata potencijalnim mogućnostima razvoja karijere, kako pristupiti selekcijskim procesima i taktikama za dodatnu obuku i razvoj talenata potrebnih za uspjeh u dinamičnom IT sektoru.

Istodobno pomaže klijentima definirati i zadovoljiti dugoročne kadrovske potrebe te razviti strategije za poslovanje na lokalnom i regionalnom tržištu.

U uvodnom intervjuu proveo nas je kroz neke zanimljivosti i događaje iz svog života, objasnio kako i zašto baš Hrvatska i, naravno, dao osvrt na domaću IT scenu.

Intervju - budućnost IT-a

1. Kako biste ocijenili tržište rada u IT industriji u Hrvatskoj?

Od 2020. godine, a zbog pandemije Covida 19, digitalna transformacija svakodnevnog života u Hrvatskoj je u porastu. 

Tvrtke su brzo implementirale tehnologije za pomoć pri radu na daljinu, ubrzao se rast internetske prodaje, javne usluge postale su dostupne online, a obrazovanje je postalo moguće na internetskim platformama.

U Hrvatskoj je IT tržište zadnjih pet godina svakim danom sve jače i stabilnije i ide samo naprijed.

2. Jesu li 'Soft Skills' & Culture Fit važniji za uspješnu IT metodologiju zapošljavanja od procjene tehničkih kompetencija?

Postoji stara izreka: uspjeh ne znači gledati jedni u druge, već zajedno gledati u istom smjeru.

Isto vrijedi i za soft i tech vještine; trebaju ići paralelno u harmoniji, oboje je vrlo važno za uspješno zapošljavanje. Ali ako želimo negdje postići ljestvicu, odlučio bih se za meke vještine jer se tehnološke vještine i stručnost mogu naučiti uz vrijeme i predanost.

Biti kulturološki uklopljen u grupu ljudi prvenstveno je prirodno i ovisi o osobnosti i karakteru pojedinca, što je teže pronaći i identificirati nego tehnološke vještine.

3. Zaposlenici u IT industriji već su neko vrijeme najtraženija radna snaga, a čini se da se to neće promijeniti. Koliko je vjerojatno da će kandidat provesti razumnu količinu vremena s organizacijom?

Prije dvije ili tri generacije pojedinci su uglavnom bili zaglavljeni s jednim poslom za cijeli život ili jednom tvrtkom za cijeli život. Glavni ciljevi bili su stabilnost i sigurnost. 

Danas se sustav zapošljavanja promijenio, raznolikost ponude i potražnje na tržištu rada je sve veća.

Stoga će zaposlenici ostati u istoj organizaciji samo ako su osigurani specifični kriteriji (financijska sigurnost i rast karijere, fleksibilnost, dobro radno okruženje).

4. U 21. stoljeću IT vještine više nisu potrebne samo za IT uloge. Osnovno razumijevanje informatičkih vještina može mnogo doprinijeti uspjehu regrutera. Slažete li se i trebaju li svi regruteri uključeni u IT industriju imati neko osnovno razumijevanje?

Naravno, budući da su IT regruteri uključeni u IT industriju, trebali bi imati određena znanja o tehnologijama, terminologiji i tržišnim ažuriranjima. 

Ako IT regruter nema IT pozadinu, može početi s početničkom razinom; tijekom tog razdoblja regrut dobiva svoju prvu dozu nepoznatih tehničkih izraza u životopisima i opisima poslova.

Međutim, budući da je regruter usredotočen na osnovni IT vokabular i prilagodbu, svladavanje tehničkog jezika ograničeno je pamćenjem novih riječi. Izgovor tehničkih izraza može biti težak nakon rada na nekoliko radnih mjesta i učenja novih tehničkih izraza.

Ključni pojmovi i paketi postaju strukturirani, a regruter ih klasificira prema području razvoja. Uz vrijeme, predanost i svakodnevno učenje, regruter će na kraju prikupiti dobru količinu IT znanja. 

Ne kodirati ili razvijati, već prepoznati talent koji odgovara svakoj određenoj poziciji.

5. Kakav je bio utjecaj Covid-19 na IT industriju?

Izbijanje covida-19 imalo je značajan utjecaj na IT industriju.

Svijet se više digitalizirao; stoga IT stručnjaci i IT tvrtke imaju više projekata na kojima rade. Za razliku od bilo kojeg drugog sektora, IT industrija ne zahtijeva rad na licu mjesta, pa nije bilo puno prepreka zahvaljujući mogućnosti rada na daljinu.

Većina poslodavaca instalira tehnologije u oblaku, a zaposlenici mogu obavljati posao iz sigurnosti svojih domova.

Možemo reći da je IT sektor najmanje negativno pogođen pandemijom ako nije napredovao tijekom pandemije.