Prijava

Dijeli

Natrag na blog

Snaga donošenja odluka

Imajući u vidu da je čak i sam Shakespeare imao poteškoća razriješiti poznatu dilemu „Biti ili ne biti“, nama ostalima čini proces donošenja odluka podnošljivijim.

Neprestano se trudimo shvatiti kako donositi odluke koje će nam služiti. To je obično proces koji ima tendenciju da bude dug i koji zahtjeva mijenjanje navika ili odbacivanje starih, dobro poznatih osjećanja koja nas uljuljkuju u lažan osjećaj sigurnosti.


 


Ali, odnekud moramo početi.


 


Prije svega, nisam u potpunosti siguran da većina ljudi zapravo zna što želi. Vjerojatnije je da možda prije znaju čiji život ili posao im se dopada, što ne mora značiti da će nešto i poduzeti po pitanju tih ambicija ili želja. Postoji ogromna razlika između ove dvije stvari.


 


Većina će se opredijeliti za izgovore koji samo podržavaju njihova uvjerenja koja ih samo zapravo, drže u zabludi. Drugi će izmisliti najgore scenarije u ”što bi bilo kad bi bilo” situacijama, a da pri tom neće ni učiniti prvi korak. Samo će nekolicina skupiti hrabrosti i vidjeti mogućnosti tamo gdje ostali vide samo prepreke.


 


Što se mene tiče, donošenje odluka je izazov koji mi se dopada. Donošenje drugačijih izbora je bitan dio osobnog razvoja i kada odluku donesem, želim je sprovesti u djelo i potruditi se da uspije. Ono što moje gledište razlikuje od drugih je to što se fokusiram na ono što mogu dobiti ukoliko nešto promijenim, dok se ostali uglavnom fokusiraju na ono što bi mogli izgubiti.


 


Međutim, ako govorimo o donošenju odluka u ulozi lidera, a ne pojedinca, to je nešto potpuno drugačije. Odgovornost je ogromna i za to je potrebno mnogo više od seta određenih vještina.


 


Liderstvo je stvar izbora. Ja sam gledišta da dobri lideri uvijek sebe postavljaju tako da stvaraju opcije, a ne da ih ograničavaju. Oni vrlo dobro razumiju tko su, što cijene i gdje će pristati ili odbiti da naprave kompromis.


Kada to i zaposlenici osjete u praksi, neće biti potrebe da ih uvjeravamo i nagovaramo da nešto urade. Povjerenje je ključno, a ako im damo osobni primer, pomoći ćemo im shvatiti da i sami držimo do svoje riječi. Stoga, od svojih kolega ne tražim ništa što sam nisam spreman pružiti.


 


Interesantno pitanje kod donošenje odluka je koga poslušati – logiku ili intuiciju? Biranje između te dvije suprotstavljene sile nije tako jednostavno kao što izgleda, jer nitko od nas nije u potpunosti i sve vrijeme isključivo logičan ili emotivan. Intuicija i emocije same po sebi nisu loše, ali nekada to nije dovoljno. Moramo ih zamijeniti nečim opipljivim, primijeniti u ponašanju i tako definirati strategiju. Ako se držimo isključivo emocija uvijek ćemo biti u poziciji suvozača, dok ćemo požrtvornošću preuzeti kontrolu i preći na mjesto vozača.


 


Srećom, nisu sve odluke od životne važnosti. Ono što je ovdje mnogo bitnije je da shvatimo da je i nedonošenje odluke zapravo odluka.


 


Aleksandar Hangimana, generalni direktor i vlasnik JIE, ManpowerGroup

13.04.2021

Generacije i njihova obilježja - Tradicionalisti, Baby Boomers, Generacija X, Milenijalci

Dob pojedinca jedan je od najčešćih prediktora razlika u stavovima i ponašanju ciljnih skupina. Razumijevanjem ostalih generacija i konteksta u kojem oni žive, prihvaćanjem načina razmišljanja i shvaćanjem ustaljenih obrazaca ponašanja u mogućnosti smo premostiti gotovo sve razlike i uspostaviti kvalitetniji odnos. Korist stečena razumijevanjem međusobnih afiniteta, psiholoških tendencija i trendova pomaže nam u kreiranju bolje komunikacije od koje mogu profitirati sve sfere, grupacije i institucije; poslodavci, posloprimci, tvrtke, partneri i obitelj.

12.04.2021

Gradite svoju budućnost na siguran način ONLINE uz Access MBA

Pridružite se poslovnim profesionalcima na virtualnom MBA događaju. Poslovne škole iz cijelog svijeta raduju se zajedničkom online susretu 15. svibnja. 2021. godine, sve u organizaciji Access MBA i sponzorstvo ManpowerGroup Hrvatska.

31.03.2021

4 modela tržišta rada u budućnosti

Predviđanje vodećih stručnjaka kako će 65% današnje djece raditi poslove koji trenutno uopće ne postoje, a polovica svih današnjih radnih mjesta nestati do 2030. godine nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Čovjekovu poslovnu perspektivu u budućnosti pokušat ćemo jasnije definirati kroz 4 moguća oblika društveno-poslovnog koncepta (svjetovi u bojama) koji predstavljaju projekcije i modele tržišta rada u nastajanju te njihovu putanju u skorijoj budućnosti.