Upskilling i prekvalificiranje povezani su, ali nisu ista stvar. Upskilling možemo usporediti s ažuriranjem vještina, a odnosi se na poslove koji se još uvijek razvijaju i za koje je potrebno kontinuirano usavršavanje. Na primjer, u COVID vrijeme netko tko radi u industrijskom čišćenju možda će morati poboljšati vještine i naučiti dodatne informacije o čistoći na medicinskoj razini. Reskilling se odnosi na prekvalifikaciju radi novog posla pritom ne uzimajući u obzir postojeća znanja i kvalifikacije. U osnovi, upskilling i reskilling oslanjaju se na želju za kontinuiranim učenjem i usavršavanjem.
Prema stručnjacima, u sadašnjem periodu intenzivne digitalizacije, sve su popularnije one vještine koje tradicionalno nazivamo soft skills. Ove ljudske vještine mogu biti umijeće vođenja, uvjeravanja ili pregovaranja. Kako se organizacije danas sve više oslanjaju na tehnologiju i automatizaciju koja adekvatno zamjenjuje radno intenzivne poslove, ljudi su sve potrebniji za strateško upravljanje za koje je upravo radi napretka tehnologije potrebno sve više usavršavanja i učenja. Generalno, bez obzira na postojeću razinu vještina, svi mogu profitirati dodatnim usavršavanjem ili prekvalifikacijom sukladno potrebama tržišta. Tehnologija je pri tome jedan od najvećih i najvažnijih faktora promjena koje će se i nakon pandemije nastaviti drastično ubrzavati na gotovo svim gospodarskim područjima prema nedavnom izvješću Svjetskog ekonomskog foruma.
Obrasci tehnološkog usvajanja razlikuju se ovisno o industriji, a različita tehnološka područja pokazuju veću pojavu na poljima na kojima su najrelevantnija. Na primjer, umjetna inteligencija pronalazi najšire prihvaćanje među digitalnim informacijama i komunikacijama, financijskim uslugama, zdravstvu i prijevozu. Internet of Things (IOT) i nehumanoidna robotika također su snažno prihvaćeni u rudarstvu i metalurgiji, dok industrija javnog sektora pokazuju poseban fokus na šifriranje i kodiranje.
Tvrtke očekuju restrukturiranje radne snage kao odgovor na nove tehnologije, koje će zahtijevati usavršavanje i prekvalifikaciju, kao i angažiranje neovisnih izvođača za specijalizirane poslove. Nove tehnologije potaknut će budući rast u svim industrijama, kao i povećati potražnju za novim ulogama poslova i skupovima vještina.
Tijekom sljedećih pet godina, 85 milijuna radnih mjesta moglo bi biti nadomješteno ili zamijenjeno promjenom podjele rada između ljudi i strojeva, dok se očekuje pojava 97 milijuna novih radnih uloga koje su više prilagođene novoj podjeli rada između ljudi, strojeva i algoritama u više od 15 industrija i 26 gospodarstava. Najbrže rastuće pozicije uključuju uloge poput analitičara podataka, stručnjaka za umjetnu inteligenciju, inženjera robotike, programera softvera i aplikacija te stručnjaka za digitalnu transformaciju.
Kako se usvajanje tehnologije ubrzava, tako će se povećavati i uloga vodstva. Ljudsko vodstvo bitno je za nadgledanje upravljanja, savjetovanja, donošenja odluka, obrazloženja, komuniciranja i interakcije. U konačnici, tehnologija može povećati, ali ne i zamijeniti ljude, a vodstvo mora naučiti kako prihvatiti ove nove granice i podjele.
Reskilling i upskilling koristit će manje atraktivnim ili diskriminiranim radnim skupinama kao univerzalno sredstvo postizanja inkluzije i konkurentnosti na tržištu rada. Mnoge tvrtke kao i javne ustanove pozivaju manjine ili žene na dodatne edukacije kako bi zadovoljile tržišnu povećanu potražnju za stručnjacima vezanih za polja tehnologije i njene primjene.